Bijelo Polje je jedan od najvažnijih kulturnih centara sjevera Crne Gore, smješten u plodnoj dolini rijeke Lim. Zbog svog specifičnog geografskog položaja, ovaj grad je vjekovima bio prostor susreta različitih naroda, religija i kultura, što je ostavilo dubok i neizbrisiv trag u njegovom istorijskom, duhovnom i umjetničkom razvoju. Kulturna tradicija ovog kraja seže duboko u srednji vijek, kada je područje Bijelog Polja bilo važno duhovno i pismeno središte. Upravo je ovdje, u crkvi Svetog Petra i Pavla (zadužbini kneza Miroslava), u XII vijeku nastalo Miroslavljevo jevanđelje – najznačajniji spomenik južnoslovenske i srpske pismenosti na ćirilici, koji se danas nalazi na UNESCO-voj listi „Pamćenje svijeta“. Kroz kasnije istorijske periode, grad se razvijao pod snažnim uticajima orijentalne i zapadne kulture, a danas predstavlja harmoničan spoj bogate baštine i modernog kulturnog života.
Najznačajnije kulturne ustanove i manifestacije JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ je krovna kulturna ustanova u Bijelom Polju i glavni pokretač savremenog umjetničkog života grada. Nastao u periodu nakon Drugog svjetskog rata, u talasu institucionalnog razvoja kulture u Crnoj Gori, Centar je danas moderna platforma na kojoj se tokom cijele godine smjenjuju pozorišne predstave, koncerti, filmske projekcije, književne večeri i likovne izložbe. Ustanova igra ključnu ulogu u umrežavanju umjetnika iz Crne Gore i regiona, ali i u radu sa mladima. Kroz dramske sekcije, likovne radionice i edukativne programe, Centar aktivno oblikuje nove generacije bjelopoljskih stvaralaca i publici nudi dinamičan i kvalitetan program. Zavičajni muzej Bijelo Polje Zavičajni muzej, osnovan 1956. godine, smješten je u jedinstvenom zdanju stare bjelopoljske gimnazije, koje samo po sebi predstavlja spomenik kulture. Njegova primarna misija je sistematsko prikupljanje, očuvanje, istraživanje i prezentacija bogatog arheološkog, istorijskog i etnografskog nasljeđa doline Lima. Muzejske postavke vode posjetioce kroz hronološki razvoj ovog kraja – od praistorijskih nalaza, preko rimskog i srednjovjekovnog perioda, pa sve do bogate etnografske zbirke koja svjedoči o suživotu i preplitanju hrišćanskih i islamskih tradicija na ovom prostoru. Muzej ostvaruje intenzivnu saradnju sa obrazovnim institucijama, čime daje ogroman doprinos očuvanju lokalnog identiteta kod mladih. Narodna biblioteka „Ćamil Sijarić“ Narodna biblioteka u Bijelom Polju predstavlja stub obrazovanja i pismenosti opštine. Sa knjižnim fondom koji broji na desetine hiljada naslova iz oblasti domaće i svjetske književnosti, nauke i umjetnosti, ona je nezaobilazno mjesto za učenike, studente, istraživače i sve ljubitelje pisane riječi. U sklopu biblioteke posebnu vrijednost ima Zavičajna zbirka, koja čuva djela autora rođenih u ovom kraju. Pored primarne djelatnosti, biblioteka je prepoznata po organizaciji književnih tribina, promocija i programa usmjerenih na razvoj čitalačke kulture. Kuća Rista Ratkovića i JU „Ratkovićeve večeri poezije“ Kuća Rista Ratkovića, autentično zdanje tradicionalne arhitekture s početka XX vijeka, jedan je od najvažnijih književnih i kulturnih svetionika Bijelog Polja. Smještena u rodnom gradu ovog velikog ekspresionističkog pisca, kuća čuva uspomenu na njegov avangardni opus koji je trajno obilježio crnogorsku i južnoslovensku književnost. Ona je ujedno i sjedište Javne ustanove „Ratkovićeve večeri poezije“, koja organizuje istoimenu međunarodnu manifestaciju utemeljenu još 1971. godine. Ovaj festival je danas jedan od najuglednijih pjesničkih smotri u Jugoistočnoj Evropi. Svakog septembra, Bijelo Polje postaje regionalni centar književnosti, gdje se dodjeljuje prestižna nagrada „Risto Ratković“ za najbolju pjesničku knjigu, kao i nagrada za mlade pjesnike, čime se podstiče razvoj novih talenata. Književni klub „Miodrag Bulatović“ Književni klub nosi ime po Miodragu Bulatoviću, jednom od najprevođenijih i najautentičnijih pisaca domaće i svjetske moderne književnosti, koji je rođen u bjelopoljskom kraju (selo Okladi). Klub djeluje pod okriljem Centra za kulturu i fokusiran je na okupljanje afirmisanih i neafirmisanih stvaralaca. Poseban akcenat stavljen je na promociju bjelopoljskih autora (tzv. zavičajnih pisaca), te organizaciju književnih radionica koje pomažu mladim pjesnicima i prozaistima da pronađu svoj autentični izraz. Bjelopoljsko pozorište i scenska umjetnost Pozorišni život u Bijelom Polju ima tradiciju dugu više od jednog vijeka (prva predstava izvedena je davne 1912. godine). Danas Bjelopoljsko pozorište, koje funkcioniše u sklopu Centra za kulturu, predstavlja jedno od najvitalnijih amaterskih i poluprofesionalnih pozorišta u zemlji. Poznato po hrabrim i angažovanim postavkama, redovno trijumfuje na Festivalu dramskih amatera Crne Gore, čiji je Bijelo Polje tradicionalni domaćin. Na bjelopoljskoj sceni redovno gostuju i najznačajniji profesionalni ansambli iz regiona. Likovna scena, galerijski programi i festivali Bijelo Polje se može pohvaliti izuzetno živom likovnom scenom. Kroz izložbene prostore Centra za kulturu i Zavičajnog muzeja tokom cijele godine se organizuju samostalne i kolektivne izložbe akademskih umjetnika. Poseban kulturni brend grada su tradicionalne likovne kolonije, poput kolonije „Slikari sa Lima“, koja decenijama okuplja umjetnike inspirisane pejzažima ovog kraja. Takođe, grad je prepoznatljiv po festivalima koji slave i nematerijalnu kulturnu baštinu, među kojima se izdvaja Internacionalni festival tamburaških orkestara, kao i festivali posvećeni očuvanju tradicije epske poezije i usmenog stvaralaštva, u znak sjećanja na čuvenog bjelopoljskog rpsoda Avda Međedovića (balkanskog Homera). Zaključak Bogato kulturno i umjetničko nasljeđe Bijelog Polja predstavlja jednu od njegovih najvećih i najprepoznatljivijih vrijednosti. Od srednjovjekovnih iluminacija Miroslavljevog jevanđelja, preko književnih gromada poput Rista Ratkovića, Ćamila Sijarića i Miodraga Bulatovića, pa sve do savremenih pozorišnih i likovnih festivala, ovaj grad kontinuirano opravdava status kulturnog centra sjevera Crne Gore. Posjeta bjelopoljskim ustanovama kulture i manifestacijama pruža jedinstvenu priliku za upoznavanje sa autentičnim duhom i tradicijom prožimanja koja na ovim prostorima traje vjekovima.